Mentalna aritmetika – iz ugla nauke

Istraživanja 21/08/2021

Mentalna aritmetika – iz ugla nauke

Istraživanja

Postoji niz istraživanja o efektima upotrebe abakusa na moždani razvoj čovjeka. U njima je nedvosmisleno dokazano da ova drevna računaljka predstavlja modernu mentalnu spravu, čija upotreba veoma efikasno potpomaže kognitivni razvoj.

Evo jednog od mnogih istraživanja koje se bavilo uticajem abakusa na intelektualni razvoj djece.

Istraživanja su sporovedena na eminentnim Univerzitetima u Evropi i Africi (University of Manchester, University of Khartoum, University of Ulster) i obuhvatila su 3185 djece uzrasta od 7. do 11. godine i trajala su 8 mjeseci. Predmet istraživanja su bile dijve grupe djece, prva koja su na početku istraživanja krenula sa programom Abakus Mentalne aritmetike i druga koja nisu započela taj program. Nakon početnog testiranja i testiranja nakon završetka programa Abakus Mentalne aritmetike, rezultati istraživanja su pokazali da je IQ (količnik inteligencije) kod djece koja su pohadjala program Abakus Mentalne aritmetike bio veći za 7.11 bodova u poređenju sa djecom koja nisu učestvovala u programu.

Izvor http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886908002171

Kako radi mozak?

Da bismo pravilno predstavili sve prednosti našeg programa, neophodno je prvo da razumijemo kako mozak funkcioniše. Osnovni zadatak mozga je da prikuplja i obrađuje informacije, a potom da daje odgovore slanjem određenih uputstva našem tijelu. Mozak se sastoji od dvije polovine – lijeve i desne hemisfere. Svaka hemisfera kontrolišu „ suprotnu “ stranu našeg tijela, tako da je desna hemisfera zadužena za našu lijevu stranu i obrađuje ono što vidimo u lijevom oku ili osjećamo levom rukom, dok lijeva hemisfera kontroliše desnu stranu i obrađuje vid desnog oka i osete desne ruke. Obije hemisfere su naizgled identične, ali su razlike prisutne u njihovim funkcijama. Teoriju o moždanim funkcijama otkrio je neuropsiholog Rodžer Speri (Roger Sperry) koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu. Speri je dokazao da lijeva i desna hemisfera imaju posebne funkcije, ali i da se one međusobno dopunjuju. Danas sa sigurnošću možemo tvrditi da naš govor kontroliše lijeva polovina mozga, dok je za vizuelno i prostorno prepoznavanje zadužena desna polovina. Međutim obije hemisfere rade zajedno sarađujući pri najznačajnijim moždanim operacijama kao što je rasuđivanje.

Kako funkcionišu…

Lijeva i desna moždana hemisfera

Lijeva hemisfera se naziva digitalni mozak. Ona kontroliše čitanje, pisanje, računanje, logičko razmišljanje… Prema tome ona je naš unutrašnji matematičar, koji proračunava, kalkuliše i analizira. 

Desna hemisfera se naziva analogni mozak i kontroliše trodimenzionalni osećaj, kreativnost i umetnička čula. Ova hemisfera predstavlja našeg unutrašnjeg umetnika, koji se stalno poigrava u čudesnoj zemlji mašte, punoj boja i slika, oblika, snova, imaginacije i intuicije. 

Evo primjera koji slikovito prikazuje kako funkcionišu lijeva i desna hemisfera. Zamislimo čovjeka koji nam daje uputstva kako da stignemo do neke lokacije. Kod osobe sa razvijenijom levom hemisferom, uputstvo bi glasilo: Odavde, idite tri bloka pravo i uključite se severno na Vinsku ulicu, zatim idite njome tri ili četiri kilometra a potom skrenite istočno na Treći Bulevar.”  Osoba sa dominantnom desnom hemisferom bi zvučala otprilike ovako:“ Skrenite desno (pokazuje rukom desno), idite do one crkve (ponovo pokazuje) i nastavite pravo, kad prođete McDonalds na sledećem semaforu skrenite desno ka benzijskoj stanici Texaco ”.

Desna hemisfera je neverbalna i intuitivna, ona radije koristi slike umesto riječi. Iako se razmišljanje desne hemisfere smatra “ kreativnijim ”, ne postoji ispravno ili pogrešno razmišljanje, već samo dva različita načina razmišljanja. Jedno nije bolje od drugog, kao što dešnjak nije superioran nad ljevorukim. Obije hemisfere moraju raditi zajedno, kako bi se omogućilo normalno funkcionisanje mozga. Međutim istraživanja su pokazala da je kod većine ljudi jedna od hemisfera dominantna. Najveći broj ljudi najčešće koristi lijevu hemisferu, dok su funkcije desne moždane hemisfere često nedovoljno razvijene. Tako odrastao čovek, često ne može na pravi način shvatiti dječiji svijet, jer je poznato da je desna hemisfera kod dece mnogo aktivnija. Zato nam taj “ čarobni  dječiji svijet mašte ”, često izgleda tuđ i nepristupačan…

Lateralizacija i problem učenja             

Očigledno je da su problemi s učenjem uzrokovani funkcionisanjem naših hemisfera. Kao što smo vidjeli svaka od njih je zadužena za određene mentalne funkcije. Stručni naziv kojim se opisuje ova podjela naziva se lateralizacija. Uslijed ove podjele nastaje problem u učenju, jer većina „ bitnih “ školskih predmeta angažuje rad lijeve hemisfere, dok kreativna desna hemisfera obično ne biva uključena u proces učenja. Zbog toga desna hemisfera, pošto je inače neprestano aktivna (ne možemo isključiti rad polovine našeg mozga), traži nekakav posao za sebe radeći ono što najbolje zna – počinje da mašta i zamišlja. Maštajući o drugim temama, koje nisu vezane za aktuelno učenje, dijete gubi neophodnu pažnju, a time i koncentraciju, te dolazi do lošijeg pamćenja onog što se trenutno uči. Nažalost djeca u učenju dominantno koriste svoju lijevu hemisferu, jer nisu naučena da angažuju i desnu. Takvo učenje bi se moglo opisati kao “ hodanje na jednoj nozi ”.  

Kako aktivirati obe moždane hemisfere ?

Jedan od najznačajnijih trenutaka u razvoju mozga predstavlja period ranog djetinjstva (od 3. do 12. godine.) To je životno doba u kojem dječiji mozak liči na dramatičnu pozornicu na kojoj se neprestano odigrava ogroman broj nadražaja. Na nivou nervnih impulsa ti nadražaji predstavljaju pravu  “ električnu oluju ” u kojoj se neprekidno sukobljavaju funkcije moždanih hemisfera. U ovom periodu naše hemisfere se bore za dominaciju, nakon čega će nažalost jedna izaći kao konačni pobednik i dominantna strana našeg mozga. 

Tako će jednom zanavek doći do podjele mentalnih funkcija između lijeve i desne hemisfere mozga. Zato je od izuzetnog značaja da iskoristimo neponovljivu životnu šansu i naučimo našu djecu da simultano korište obije moždane hemisfere. 

Da li postoji dovoljno dobar trening za mozak kojim se može postiči ovaj cilj? Naravno! Zahvaljujući navedenim principima funkcionisanja mozga, razvijen je poseban program kojim se aktivira desna hemisfera i iskorišćavaju njeni beskrajni potencijali. Zahvaljujući upotrebi Abakusa, nastala je mentalna aritmetika kao najefikasniji metod treninga mozga, koji dokazano donosi najbolje razvojne rezultate.

Izvor: malacgenijalac.com